Kako se približava jesen, svakodnevno smo u medijima informirani o nesigurnosti u opskrbi energentima, posebice plinom, te električnom energijom. Zbog globalnih klimatskih promjena, prirodne katastrofe osim što su sve učestalije, postale su i vrlo silovite, te dovode do prestanka opskrbe energijom. Snježne oluje, poplave, ledene katastrofe - sve imaju štetan utjecaj na opskrbu električnom energijom i plinom.

Sredinom listopada, snijeg, nevrijeme i jak vjetar uzrokovali su mnoge poteškoće i kaos u Ukrajini, Austriji, Njemačkoj i Češkoj, a u Poljskoj je jako snježno nevrijeme usmrtilo nekoliko ljudi. Zbog nevremena su stotine tisuća ljudi ostale bez struje i grijanja. Dotrajali električni energetski vodovi, doslovce se raspadaju uslijed jakih vremenskih nepogoda, pa smo suočeni sa sve većom  nesigurnosti u opskrbi električnom energijom. U isto vrijeme sve više postajemo ovisni o toj istoj električnoj energiji, budući da je skoro 100 % sustava grijanja, kao što centralno grijanje, grijanje na lož ulje, plin, toplinske pumpe, solarno grijanje te peći na pelete, povezano s njenim postojanjem.      

Posljednjih nekoliko godina, u vrijeme najvećih hladnoća, suočeni smo i s kontinuiranim poremećajima u opskrbi plinom. Cijela Europa ovisna je o plinu koji dolazi iz Rusije, zemlje koja posjeduje najveće rezerve prirodnog plina u Europi. Spor Rusije i Ukrajine, te ruske prijetnje prekidom isporuke plina Europi, ukoliko se ne ispune njeni zahtjevi doveli su do situacije da je 2005. / 2006. godinu smanjena opskrba plina Europskim zemljama, 2007. godine postojale su prijetnje, no nije bilo stvarnog prekida. 2008. godine prekinuta je opskrba plinom Ukrajini, početkom 2009. cijeloj Europi. Što nas čeka ove zime? Nova plinska kriza?
 
Jedini sustav grijanja u potpunosti neovisan o dostupnosti električne energije je grijanje pećima na drva, a jedini preduvjet za mogućnost takvog grijanja je prikladan dimnjak za siguran odvod dimnih plinova u zrak. U slučaju nestanka električne energije, odnosno primarnog izvora energije, postojanje takvog dimnjaka u svakom domu omogućava spajanje peći na drva, kako bi se omogućilo grijanje i toplina bar jedne prostorije u stanu.

Koliko je rezervni, odnosno pričuvni dimnjak bitan prilikom planiranja gradnje, pokazuje i propis koji određuje obavezu projektiranja i ugradnje takvog dimnjaka u višestambene objekte, i to na način da svaka stambena jedinica u takvom objektu ima najmanje jedan priključak na pričuvni dimnjak. Novi tehnički propisi o dimnjacima, doneseni su upravo iz razloga da se izbjegnu negativne posljedice neugradnje dimnjaka, a koje vrlo lako dovode do krizne situacije grijanja  objekta u slučaju poremećaja ili nestašice u opskrbi određenim energentom, o kojem smo ovisni ukoliko ne planiramo alternativna rješenja.

Jedno od alternativnih rješenja grijanja je svakako i upotreba raznih tipova drvene biomase, kao što su iver, ili sitna sačma, koji su dostupni na našem tržištu. Biomasa, osim što je jeftinija od fosilnih goriva, a kvaliteta joj osigurava stupanj efikasnosti viši od 90 %, koristi se u modernim uređajima za gorenje, koji proizvode niske emisije ugljičnog-monoksida (CO2), te je samim time ekološki prihvatljiva i manje šetna za okoliš.